Od sredine 90-ih čovječanstvo poznaje toponime povezane s ogromnim količinama smeća; kao Velika pacifička mrlja smeća, Sjevernoatlantska mrlja smeća, ukupno ih je pet na svijetu. Najnovije istraživanje na tu temu, objavljeno u Scientific Reports, kaže da se u tom vrtlog plastičnog otpada koji se nakupio u Pacifiku, nalazi između četiri i 16 puta više smeća nego što su naučnici do sada procjenjivali. 

Procjenjuje se da je u svjetskim okeanima oko 269.000 tona plastike koja zagađuje to plavetno prostranstvo, ili ako vam je zanimljivije, procjena je nakon šest godina istraživanja da pluta oko 5.250.000.000.000 komada plastike. Kad bi mogli izvagati svu plastiku koja pluta svjetskim morima, to bi odgovarlo masi, otprilike kao 40.000 afričkih slonova. Recimo da najveća Pacifčka plastična mrlja je veličine 1,6 miiona km2 što bi bilo manje više oko 120 Crnih Gora.

Procjena dolazi iz nove globalne studije o plastici koja zagađuje okeane. Nakon šest godina istraživanja, naučnici  sve to skupa smatraju vrlo zabrinjavajućim.Ribe i drugi morski organizmi mogu progutati male komadiće plastike, nakon čega se to dalje prenosi lancem ishrane jer morske ptice, tuljani i drugi morski grabljivci  jedu ribu koja u sebi nosi plastiku. Skoro je saopšteno da će do 2050.godine u moru biti više plastike nego li ribe.

Kako to uvjek biva kod čovjeka, kad skoro uništi nešto, krene da ispravlja. Doduše malim koracima, ali svaki korak je u borbi protiv plastike koristan. Krajem marta Evropski parlament odobrio je novi zakon kojim se zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjiri, pribor za jelo ili slamke za piće. Kako se navodi u saopštenju, od 2021. zabranjeni u EU će biti pribor za jelo za jednokratnu upotrebu, plasticni tanjiri za jednokratnu upotrebu, plastične slamke, štapići za uši izrađeni od plastike, plastični štapići za pridržavanje balona, oksorazgradiva plastika i kutije za hranu te čaše od ekspandiranog polistirena.

E sad, turisti koji posjećuju ostrvo Kapri suočiće se sa novčanom kaznom do 500 evra ako ih uhvate da koriste plastične kese, tanjire ili pribor za jelo, jer je to italijansko ostrvo uvelo nove zakone. Novi zakon na ostrvu uslijedio je nakon što su na ostrvu Tremiti u Jadranskom moru prošlog ljeta počeli da kažnjavaju sa 50 eura po osnovu sličnog propisa, dok je gradonačelnik ostrva Antonio Fentini poručio da će one koji prekrše zakon kazniti i do 500 eura.

Mineralna voda koja se prodaje u malim plastičnim bocama će i dalje biti dozvoljena, ali se očekuje da uskoro bude zabranjena. Fentini je rekao da će ovog ljeta na ostrvu dijeliti besplatne bočice sa vodom kako bi obeshrabrili upotrebu boca koje se bacaju, dok slijedeće godine planiraju da ih zabrane.Ekološko razmišljanje nije ograničeno samo na ostrva koja okružuju Italiju, jer zabrane uvodi i kopneni region Pulje. Južni region Pulja, u kojem se nalazi luka Bari, poslednjih godina bilježi porast turista iz Britanije i tamo će zaustaviti prodaju plastičnih tanjira, slamčica i čaša za jednokratnu upotrebu na plažama.

U Rimu je korišćenje plastičnih kesa još dozvoljeno, ali je gradonačelnica Virdžinia Rađi uvela kazne za one koji se kupaju u fontanama ili uništavaju arhitekturu.

Firenca je otišla korak dalje i zabranila da se jede u uskim uličicama u centru.

Prošle godine, iz tog je grada saopšteno da izuzetno mnogo ljudi jede dok šetaju, ali da će, ukoliko zastanu da jedu, biti kažnjeni sa 500 eura.

Sjeverozapadni region Ligurija, takođe je uveo nove propise i zabrane, koje djeluju i pomalo bizarno.

Tako će, recimo, šetači koji pokušaju da se penju planinskim stazama u slikovitim selima oblasti Ćinkve Tere biti kažnjeni sa nevjerovatnih 2.500 eura ukoliko bude potrebno da ih spašavaju jer nisu poštovali znake upozorenja.

Venecija, koja je prošle godine ugostila 25 miliona posjetilaca, naplaćivaće naknadu od oko 3 eura od septembra za finansiranje popravki u tom gradu.

Pitanje je koliko smo mi spremni za takve stvari, i dalje smo svjedoci da se građevinski otpad istovara pored puta, da se automobilske gume istovaraju pored Nacionalnog parka, da se rijeke pregrađuju, da je smeće svuda oko nas. Možda jednog dana shvatimo da moramo poštovati prirodu koja nam je podarila ovakvu Crnu Goru.