Herceg Novi – 28.oktobar Dan oslobođenja

Novi grade sjediš nakraj mora i valove brojiš niz pučinu, kako starac na kamen sjedeći što nabraja svoje brojanice…

Ko god je prilazio Herceg-Novome odlazio je zaslijepljene duše.
Pjesnicima je bio nadahnuće, a drugima nezaboravni susret.
Jedno je, zbilja, sigurno: Što se češće budeš sretao s Herceg-Novim,
sve prisnije ćeš ga i dublje osjećati…

Dušan Kostić

Istorija grada

Arheološki nalazi iz pećine Vranjaj  i sa poluostrva Luštica, svjedoče o začecima civilizacije na ovim prostorima još u neolitu i ranom bronzanom dobu. Pećina Vranjaj nalazi se u masivu planine Orjen iznad izvora Dizdarica i danas je najstarije arheološko nalazište iz praistorije hercegnovskog kraja i otkriva prostor na kojem se prepliću kulture praistorijskih faza.

Instagram : @svetlanaoficirovic

U III vijeku nove ere, poslije pobjede nad Ilirima, ovim krajevima je zavladala Rimska imperija.

Nakon propasti zapadnog rimskog carstva 476. godine, ovim krajevima dominira Vizantija. Slovenska plemena dosta gusto naseljavaju ove prostore u VII vijeku, u periodu kada na tlu Vizantije niču prve države – župe, u početku zavisne od Vizantije, a kasnije postepeno stiču nezavisnost i političku autonomiju. Na prostoru oko današnjeg Herceg-Novog formira se Župa Dračevica. Već od X vijeka Dračevica gubi nezavisnost, postaje plijen zetskih kneževa, ali ne zadugo jer slijedi period Nemanjića. Poslije smrti cara Dušana, Dračevicom, za kratko, vlada knez Vojislav Vojnović, a zatim Balšići.

U želji da Bosna dobije izlaz na more i da se emncipuje od dubrovačke luke,  bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić zauzima Dračevicu 1378. godine. Na brežuljku utvrđuje novi grad 1382. godine s namjerom da ga razvija kao značajan trgovački, pomorski i zanatski centar i daje mu ime Sveti Stjepan. Kao jedan od najmlađih gradova na Jadranu nazivaju ga i Novi, Kastrum Novum, Kastel Nuovo.
Instagram : @podroze_po_nascemu
Turskim osvajanjem 1482.godine  počinje novi period istorije Herceg-Novog. Turci preduzimaju opsežne radove na utvrđenju grada. Ima dosta indicija da je tada sagrađena tvrđava Španjola koja dominira gradom i okolnim prostorom.
Flota španskog admirala Andrea Dorije iznenada je stigla pod Herceg Novi juna 1538. godine. Sutradan su Turci predali grad Špancima, koji su tu ostavili posadu od 6000 ljudi. Uočivši značaj utvrđenja koje dominira gradom na najvišoj koti, Španci su odmah započevi popravku bedema i tog utvrđenja. Među lokalnim stanovništvom, utvrđenje je dobilo ime Španjola, iako se u najvećem broju dokumenata ono naziva Gornji grad. Samo devet mjeseci kasnije, u julu 1539. godine, turski admiral Hajredin Barbarosa sa ogromnom flotom osvaja grad, poslije duge i teške borbe. Prema svjedočenju putopisca Evlije Čelebića, koji je Herceg-Novi posjetio 1664. godine, grad je svratište, utočište i spremište stranih gusara, kao i tranzitno mjesto za trgovinu robljem.
Zemljotres koji 1667. godine posebno pogodio Dubrovnik, donio je velika razaranja i Herceg-Novom. Iste godine Turci pristupaju obnovi grada, međutim osjeća se sve veći pritisak Mletačke Republike i njenih saveznika da se Herceg Novi vrati u hrišćanske ruke.
Nakon 30 dana žestokih borbi, 30. septembar 1687. godine, nakon dva vijeka turske vladavine, grad otimaju Mlečani na čelu sa vojskovođom Jeronimom Kornerom i odmah prilaze rekonstrukciji porušenih utvrđenja.
Mlečani vladaju sve do propasti Mletačke Republike 1797. godine.
Austrijanci su vladali do 1806. godine. U to doba, Herceg-Novi je od prvobitne trgovačke funkcije, sada preuzeo ulogu strategijske odbrane ulaza u Boku Kotorsku, što je istorija kasnije potvrđivala.
Nakon toga, vlast preuzimaju Rusi do 1807. godine, a potom Francuzi. Dana 14. oktobra 1813. godine Bokelji i Crnogorci, potpomognuti s mora Englezima, zauzimaju Novi i drže ga sve do 6. juna 1814. godine kada ga je zauzela austrijska vojska, poslije velike i teške borbe.

Do 1918. godine grad je bio pod Austrougarskom upravom. Zatim dolazi do ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca u Kraljevinu, odnosno nešto kasnije u Jugoslaviju. Nakon kapitulacije Jugoslavije 1941. godine u gradu su kao okupatori bili Italijani, a zatim i Njemci. Herceg-Novi je oslobođen, 28. oktobra 1944. godine i taj datum se danas slavi kao Dan oslobođenja grada i Praznik grada.

Tokom narodnooslobodilačkog rata, život je izgubilo 586 stanovnika Herceg-Novog, a imena 350 palih boraca i 236 žrtava fašističkog terora, ovjekovječena su na Memorijalnom kompleksu u Savinskoj dubravi.

Instagram : @tovoguerbust
 Grad koji stoji tu na ulazu u Boku kotorsku, stoji  kao čuvar jednog od najljepših svjetskih zaliva. Tu sa svim svojim utvđenjima iz brojnih epoha. Tu je da plijeni svojom ljepotom, sa svojim predivnim zaleđem kojeg čini Orjen. Novi i Orjen su ljubav i neraskidiva veza isto ka i Kotor i Lovćen, Bar i Rumija… Nije to običan grad na moru to je poseban grad. Grad ljubavii grad čuda. Zamislite kad imate podatak da je Herceg Novi grad sa najviše sunčanih dana u godini na Jadranu ( preko 200 sunčanih dana u toku godine ) , a opet imate i podatak da jedan dio Novoga je i mjesto gdje pada najviše kiše u Evropi ( Crkvice ), pa je onda jasno odakle tolika vegetacija i zelenilo.

Svi  osvajači koji su vladali ovim gradom ostavili su nešto – kulturu, spomenike, način života. Danas je Herceg Novi grad umjetnika, sporta i turizma. Grad sa novim turističkim projektima ( Porto Novi i Mamula ) kojima bi i veći i moderniji gradovi zavidjeli. Grad koji se poslije skoro dvije decenije polako vraće na ono mjesto koje je nekad imao – mjesto turizma, mjesto gdje je gost uvjek dobrodošao i mjesto kojem se rado vraćete. Od Kamenara do Sutorine sve je podređeno turizmu. Brojni festivali i  razne manifestacije ovaj grad visoko pozicioniraju na kulturnoj mapi ovog prostora. Znamo da su  sinonimi za grad pod Orjenom tradicionalni “Praznik mimoze”  i “Filmski festival” ali polako se nameću i nova dešavanja i nove manifestacije.

Rekli smo da je jedan od simbola grad i sport. Teško je nabrojati sve vaterpoliste iz Novoga koji su slavu grada i države pronjeli širom svijeta, koliko samo medalja sa Evropskih, Svjetskih i Olimpijskih igara je u tu u gradu, tu na legendarnom plivalištu na Škveru. Osim vaterpola tu su i uspjesi jedriličara, boćara, fudbalera, boksera, dzudista…

Turizam je počeo davno još daleke 1902.godine kada se otvorio prvi hotel na ovom podnevlju “Plaža” u Zelenici. Kasnije se nastavilo preko brojnih mini hotela pa onda i preko velike HTP BOKE koja je sa svojom ponudom bila možemo slobodno reći i vodilja crnogorskog turizma a koja je uništena lošom privatizacijom, ne možemo da ne pomenemo jedan od zaštitnih znakova grada a to je svakako Institut dr. Simo Milošević, do današnjih brojnih hotela, motela, apartmana i ona dva bisera PORTO NOVI i MAMULA. Vremenom će biti sigurno još tih razvojnih projekata, vremenom će se grad vratiti onamo gdje mu je i mjesto. Uspješnim radom svih građana, vrijednim zalaganjem opštinske i državne vlasti Novi će biti grad u koji će se dolaziti i ostajati.

Dobro znamo da postoje i brojni problemi, infrastruktura, gradnja, i još mnogo toga, ali vremenom će i to proći. Znamo da se još nije rodio neko ko je svima ugodio.

Imaju Novi i njegovo zaleđe mnogo toga da pokažu i prikažu, nećemo o tome. To ostavljamo tebi stranče da dođeš i obiđeš, da vidiš mjesto gdje su svjetske sile padale. Dođi i osjeti miris mimoze zimi, dođi i prošetaj Lušticom, osjeti toplu dobrodošlicu od Kamenara do Sutorine, uživaj u planini Orjen, posjeti sva sela zaleđa, dođi osjeti i doživi more, prošetaj Šetalištem pet Danica… Prošetaj starim gradom, spušti se skalama do mora…  Dođi i vrati nam se opet.

Instagram : @funky_you_

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *