Priča o Svetom Nikoli

Priča o Svetom Nikoli, čudotvorcu, zaštitiniku pomoraca i siromašnih…

Nikola Mirlikijski (grčki: Νικόλαος, Nikolaos; rođen oko 270. godine, umro 6. decembra 343. godine), poznat i kao sveti Nikola Čudotvorac, je bio episkop Mire Likijske u Maloj Aziji (današnja Turska).

Živeo je u 4. vijeku u gradu Mira. Bio je poznat je po tome što je tajno davao ljudima novac, a sada se na zapadu često poredi sa Deda Mrazom. Deda Mraza na engleskom zovu Santa Klaus (en: Santa Claus) što je skraćeno od Santa Nikolaus (sveti Nikola).

U čitavom hrišćanstvu se poštuje kao svetitelj i čudotvorac. Sveti Nikola je zaštitnik putnika, moreplovaca, trgovaca, strijelaca, djece  i studenata u Grčkoj, Rusiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji.

Rodio se u maloazijskoj oblasti Likiji u gradu Patari oko 270. godine. Njegovi roditelji, otac Teofan i majka Nona imali su samo njega. Pri krštenju je dobio ime Nikolaj, što u prevodu znači pobeditelj naroda. Duhovnom životu poučavao ga je stric Nikolaj episkop Patarski. Oni su se zajedno zamonašili u manastiru “Novi Sion”. Nakon smrti svojih roditelja, prodao je cijelo imanje i novac je razdjelio sirotinji. Neko vrijeme je bio sveštenik u svom rodnom gradu. Odlikovao se milosrđem, ali pošto je bio skroman, povukao se u samoću i bezmolvije da tako sačeka smrt. Hrišćani veruju da mu se potom javio glas Gospodnji i rekao mu: “Nikolaje, pođi u narod na podvig ako želiš biti od mene uvenčan“. Tada je napustio pustinjački život i otišao u narod. Izabran je za arhiepiskopa grada Mira u Likiji (oblast današnje Turske).

Tokom vladavine careva Dioklecijana i Maksimijana u vreme gonjenja i mučenja hrišćana bio je zatvoren u tamnici, ali ni tu nije prestajao da propovjeda i širi hrišćanstvo. Prisustvovao je Prvom Vaseljenskom saboru u Nikeji, ali zbog toga što je udario aleksandrijskog sveštenika Arija, optuženog za jeres, udaljen je sa sabora i zabranjeno mu je dalje prisustvo.U hrišćanskoj tradiciji se spominje da su mu odobrili ponovno prisustvo na saboru tek kada se preko izabranih arhijereja javio glas Gospoda Isusa Hrista i Presvete Bogorodice, da je učinjena velika nepravda prema Svetom Nikolaju.

Ljudi su ga još za vreme njegovog života smatrali za svetitelja. Prizivali su ga u pomoć pri bolestima, nekoj nesreći ili nemoći. Hrišćani veruju da se on svima odazivao i da svima je pomagao, a da je iz njegovog lica sijala svetlost. U starosti se razbolio i preminuo 6. decembra 343. godine. Sveti Nikola se i slavi se toga dana, što je ustvari 19. decembar po novom kalendaru.

  1. avgusta, 1071. godine vizantijska vojska je poražena od Turaka Seldžukatako da je Vizantijaprivremeno izgubila kontrolu nad velikim delom Male Azije. Ovo područje vraćeno je u sastav Vizantije tek za vreme vladavine Aleksija I Komnina (vladao 1081–1118), ali je i dalje ostalo pod napadima Turaka. Hrišćani veruju da se u ovoj pometnji sveti Nikola u jednom čudesnom snu javio nekom časnom svešteniku iz Barija i naredio da mu se mošti prenesu u Bari (Italija) koji je u to vreme bio pravoslavni grad i pod pravoslavnim patrijarhom. Mošti su u Bari stigle 9. maja 1087. godine, prema nekim izvorima, mošti su ukrali taljanski pirati i prenjeli ih u Bari, gde se danas nalaze.

Hrišćani vjeruju da je sveti Nikola čudotvorac i da se mnoga čuda dešavaju od njegovih čudotvornih moštiju iz kojih neprestano izbija sveto miro, kojim se leče bolesnici. Ovaj svetitelj je spašavao nasukane i izgubljene brodove, pa se smatra zaštitnikom moreplovaca. Zbog toga ga moreplovci često pozivaju pri opasnim situacijama ili brodolomima. Na ovaj datum su sve lađe, gde god se nalaze, bacale svoja sidra i do sutradan mirovale, odajući slavu ovom svetitelju. Danas se uoči praznika često zaustavljaju lađe dok se mornari pomole svetitelju i onda nastavljaju put. Svojim čudesnim moćima sveti Nikola pomaže svakom ko mu se obrati za pomoć u bolesti, nemoći i duševnoj patnji. Uz pomoć njegove molitve slepima se vraća vid, hromi prohodaju, a gluvima se vraća čulo sluha.

Praznuje se kao dečiji praznik u katolika, tada deca dobijaju poklone ukoliko su bila poslušna. Zaštitnik je grada Amsterdama i države Rusije.

Sveti Nikola je zaštitnik moreplovaca, ribara, brodova i plovidbe. Takođe on je zaštitnik mnogih gradova i luka (posebno u Grčkoj i Italiji). U grčkom folkloru sveti Nikola se opisuje kao “Gospodar mora”.

Praznik svetog Nikole ima danas veliki značaj, naročito u zemljama zapadne Evrope. Pošto je taj praznik vezan uz darivanje, došlo je do njegove velike komercijalizacije, pa se pred taj dan masovno kupuju darovi, da se njima obraduju deca, pa i ostali članovi porodice, kao i prijatelji i poznanici. Na taj način ima taj praznik dobrotvorni-hrišćanski karakter.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *