Crmnica – nalazi se između  Paštrovića i Skadarskog jezera. Na jugu je ograđena planinama Sutormanom i Rumijom. Crmnica je nekada bila najbogatiji kraj Crne Gore. Poznata je po vinogradima i proizvodnji vina od autohtone sorte Vranac.

Zbog blage klime i plodnosti ova oblast je bila čuvena odavno, a u njoj su zetski vladari podizali dvorove i manastire.

Prvi pomen o Crmnici imamo u “Ljetopisu Popa Dukljanina”, u drugoj polovini 12. vijeka, gdje se, u latinskoj redakciji, kao jedna od oblasti Zete navodi i Cermeniza.

U povelji vranjinskom manastiru srpskog kralja Vladislava iz 1242, spominju se gotovo sva i danas  poznata sela u Crmnici i kaže se, da je ona u to vrijeme bila gusto naseljena. Tada je u njoj bilo i Arbanasa kao pastira. U topografiji ovoga kraja održala su se neka arbanaška imena i do danas.

Crmnica se dijelila na 7 plemena: Dupilo, Podgor, Brčeli, Sotonići, Boljevići, Limljani i Gluhi Do. Proces formiranja plemena okončan je tokom XVII i XVIII vijeka.  Dio plemena Dupila doselio se u 16. vijeku iz Vasojevića. Plamenci u Boljevićima kazuju, da su iz Bosne, Štiljanovići i Nerandžići iz Primorja, Hajdukovići u Podgorima su iz Hota, Đonovići u Brčelima iz Miridita, Iličkovići iz Kuča, a Popovići iz Skadra. U Limljanima živi staro bratstvo Klisić. Iz plemena Boljevića je bio u 17. vijeku vladika Rufim. Iz istog plemena je i vladika Arsenije Plamenac, koji je u periodu 1781-1784. upravljao Crnom Gorom.

Na domak  Žabljaka, Bara i Skadra, Crmnica je bila na udaru Turcima, te je bila od njih više zavisna nego drugi dalji krajevi Crne Gore.

A u nastavku  vam predstavljamo Crmničke toponime ( preuzeto iz knjige Borislava Stojovića , Toponimi u Barskoj opštini, Matica crnogorska 2011.godine )

CRMNICA – Teritorijalna zajednica više plemena, na jezerskoj strani planinskog vijenca Sozina – Rumija. Prvobitni naziv je bio Cermenica (crvena), pa Črmnica i Cernica (crna), te najzad Crmnica. Toponim je nastao od crvenkaste boje zemlje u brojnim vrtačama. Istoimeni toponim zabilježen je na starim mapama u Polablju, pa je moguće da je otuda prenešen pri seobi predaka Crnogoraca.

VIRPAZAR – Centar Crmnice. U početku je nazivan samo Vir, po uviru rijeka Crmnice i Orahovštice u Skadarsko jezero na ovom mjestu. Kasnije je dodat dio pazar po istoimenoj turskoj riječi, jer je bio pogodan za trgovinu (tržište). Sličan toponim je i u Polablju: Wirow.

BESAC – Uzvišenje kod Virpazara, na kojem je od 16.v. utvrđenje za odbranu od neprijatelja i obezbjeđenje trgovine od hajdučije. Naziv potiče od albanske riječi besa, što znači: vjera, zadata riječ, sigurnost.

BRČELI – Sela Gornji i Donji, sa značajnim manastirom. Naziv je nastao po mnoštvu pčela, odnosno košnica oko manastira: brč (mnogo) i čela (pčela).

GLUHI  DO – Veće crmničko selo na sjevernoj padini Sozine. Predanje kaže da se selo zvalo Dobri Do, a seljani Dobrodoljani. No, kad su se jednom oglušili o zahtjeve kraljice Jelene Anžujske, koja je tom prilikom posjetila Crmnicu, nazvala ih je Gluhi Do, a seljane Gluhodoljani

SOTONIĆI – Selo blizu Virpazara. Isto predanje odnosi se i na ovo selo. Zvalo se Ljubica. No, kako ni oni nijesu ispunili Kraljičinu želju da joj donesu svježu ribu, ona ih je nazvala Sotonićima.

UTRG – Selo u Gornjoj Crmnici. Dobilo je naziv po svom položaju: kao da je otrgnuto, odvojeno od zaleđa.

OVTOČIĆI – Selo blizu Utrga. U selu je mnogo otoka-otočića, koji se slijevaju u Velju rijeku, po kojima je selo dobilo ime.

PODGOR – Ovaj naziv se odnosi na dva sela: Utrg i Ovtočići. Nastao je po položaju oba sela: niže su od gore (šume), pod gorom.

BRIJEGE – Selo sjeverno od Sotonića. Leži na dva brda brijega, otuda njegov naziv. Toponim je zabilježen i u Polablju.

TOMIĆI – Ovo selo se prvobitno zvalo Tomov potok, pa po njemu njegovi seljani Tomići, kako glasi i njegov konačan naziv.

BOLJEVIĆI – Selo blizu Virpazara. Po predanju ime je dobilo od kraljice Jelene Anžujske, koja ga je pohvalno izdvojilaod drugih sela – bolji su. Toponim je sačuvan i u Polablju kao Boleviz, te je moguće da je otuda prenesen.

BUKOVIK – Selo u Gornjoj Crmnici. Dobilo je ime po bukovoj šumi. U Polablju je Bukova, Buckow.

GODINJE – Selo pri Jezeru na krajinskoj strani. Dobilo je ime po pogodnosti za život: obilna izvorska voda, zemljište i klima pogodni za vinograde, ribolov i dr. U Polablju Godin.

DUPILO – Selo ka Rijeci Crnojevića. Dobilo je naziv po konfiguraciji zemljišta na kome se nalazi, a koje liči na duplju (između Crnjine i Tunje).

KRNJICE – Selo pri Jezeru, na početku Šestana. Po mišljenju starih stanovnika ovog sela, naziv je prenešen iz Lješanske nahije, đe postoji toponim Krnjička kamenica. Naziv je, moguće, postao od latinske riječi crinica = izvor. U Polablju: Carnice.

PAPRATNICA – Selo ka Dupilu. Naziv je postao po biljci paprat.

TRNOVO – Selo blizu Rijeke Crnojevića. Ovaj toponim nalazi se na starim mapama u Polablju: Tarnowe, Tarnow.

ORAHOVO – Selo ka Dupilu. Ime je poteklo po brojnim orahovim stablima.

RADUŠ – Jezersko „oko“ – podvodni izvori, ispod sela Seoci, dubine oko 80 m. Naziv je dobilo po imenu čovjeka koji ga je pronašao u l5 v., a to je bio Ratko Orlandić, bratstvenički starješina. Ovo je sve seljane obradovalo jer je „oko“ puno ribe.

LONAC – Vrh Sutormana, 1179 m. Obrastao bujnom vegetacijom (cer i bukva). Ispod vrha nalazi se uvala, s obilatom vodom, a i sam izgled lokaliteta liči na lonac.

BIJELO POLJE – Na zaravni Paštrovske gore. U selu su pronađene velike naslage bentonita (oko 3 km) svijetlobijele boje, po kojoj je selo dobilo ime.

KOMARNO Selo blizu Rijeke Crnojevića. Pretpostavlja se da je tako nazvano po komarcima kojih je bilo u rojevima na ovom području blizu jezera.