Kralj Nikola je uporno radio na emancipaciji i prosvjećivanju svoga naroda. Stepen vjerske tolerancije u zemlji bio je na zavidnom nivou. Sistematski je radio na reformi državne uprave. Samo u segmentu pravnih normi uradjeno je nevjerovatno mnogo (preko četrdeset zakona). Skoro sve zakone koje je poznavala moderna Evropa imala je i Crna Gora. U tom sjajnom usponu ni sport nije bio zaboravljen. Crna Gora je itekako brinula o svojoj omladini. Razvijala je preko sporta zdrav duh, formirana su sokolska društva, sportski kolektivi, njegovani su sportovi poput gimnastike (naročito u školama – prva škola otvorena je 1834. godine na Cetinju). Gimnastika je uvedena kao predmet u osnovne škole 1874. godine, a ni učenicama Đevojačkog instituta (osnovanog 1869. godine) taj predmet nije bio stran. Mačevanje se pominje 1891. konjički sport 1900. godine (prilikom osvještavanja Saborne crkve u Nikšiću i proslave četrdesetogodišnjice vladavine kralja Nikole održana je trka konja, kada su dodijeljene bogate nagrade), biciklizam 1905. godine, sketing 1910. godine, fudbal 1913. godine, kada je na Cetinju osnovan prvi fudbalski klub u Crnoj Gori „Lovćen“. Posebno je interesantno da su u tom periodu u Crnoj Gori postojali i sportovi iz grupe tzv. gospodskih sportova, kao što su klizanje 1889, tenis 1894. i golf 1906. godine. *
Upravo na današnji dan 6.jula 1906.godine ostaće upamćeno da se na Cetinju odigrala prva golf partija. Poslije dugo nesporazuma oko zemljišta gdje bi bilo igralište jer je opština Cetinje htjela da na traženoj lokaciji gradi groblje, dok je Ministarstvo unutrašnjih djela tu zemlju tražilo za golf teren, a radi se o lokaciji u neposrednoj blizini Italijanskog poslanstva.
Čast da otvori prvi golf klub u Crnoj Gori, vjerovatno i u ovom dijelu Evrope, pripala je prestolonašljednici knjaginji Milici, ženi najstarijeg sina kralja Nikole, prestolonasljednika Danila Petrovića Njegoša. Znači, prvi udarac golf palicom na pomenutom prostoru izvela je knjaginja Milica, žena koja nije pripadala ovom civilizacijskom krugu. Ona je, sa posebnim senzibilitetom i osjećajem za novo, htjela da dâ svoj lični doprinos u evropeizaciji svoje nove domovine Crne Gore. Inače, knjaginja Milica je bila porijeklom iz Njemačke, iz familije Meklenburg – Strelic. Njeno pravo ime bilo je Juta, koje je udajom promijenila u Milica, prethodno primivši pravoslavnu vjeru.
O svečanosti koje je okupilo diplomatski kor najbolje svjedoči dopis ruskog agenta Potapova :
„Tačno u pola 5 stigli smo do golf-klub-a. Dočekao nas je Dževad (Beg, I sekretar turskog poslanstva na Cetinju, primj. B.B). Nasljednik (Danilo, sin kralja Nikole, primj. B.B) je već bio tamo, osim njega, tu su se nalazili Juristovski (Plemić Nikola Juristovski, I sekretar austrougarskog poslanstva, sa suprugom, primj. B.B) i Perazić (Božo, ljekar na dvoru kralja Nikole, primj. B.B) sa ženom. Ubrzo su se počeli okupljati i ostali“. Prisutni su bili Toševi (Andrej, bugarski diplomatski agent na Cetinju, sa suprugom, prim. B.B) i M-me Sercey (grof Rene Sersej, ministar rezident sa suprugom, primj. B.B). Potapov dalje kaže: „Zatim je stigla ‘predsjednica’ (Milica-Juta, žena prestolonasljednika Danila, primj. B.B) sa sestrama, za njima Natalija (supruga princa Mirka, sina kralja Nikole, primj. B.B) sa Konstantinovićem (Natalijina rodbina), dalje – Kunovi (baron Oto Kunenfeld, austrougarski ministar rezident sa suprugom, primj. B.B) i Paša (Ajdinoglu Ahmed Fevzi Paša, general i opunomoćeni ministar Sultana na Cetinju), najzad – sam Gospodar sa Knjeginjom. Štejnovi (ruski diplomata, Evgenije, sekretar ruskog poslanstva na Cetinju i Olga njegova supruga, primj. B.B) nijesu došli.
Odmah su poslužili šampanjac. Gospodar je popio za zdravlje „predsjednice, a ova – za procvat golf-klub-a. Knjeginjica Ksenija je napravila nekoliko fotografija. Poslije toga Dževad je počeo da pokazuje igru a drugi da probaju, ali novajlijama je išlo loše“. Potapov dalje kaže da su svi pratili pažljivo igru, čak su stari Knjaz i Knjaginja „šetali pješke“. Potapov, dalje kaže da je za vrijeme igre Žusja (supruga Potapova) pozvala goste u „dimanche a 5 hr“ (u neđelju u 5 časova). Potapov završava zapis riječima: ,,Skup je završen kadrilom (vrsta plesa) u polju. Zaboravio sam da na odgovarajućem mjestu napišem da je sve vrijeme svirala vojna muzika. Vratili smo se u pola 9“.
Štap kojim je knjaginja Milica izvela prvi udarac i danas se čuva u Muzeju na Cetinju.