Perast grad koji se smjestio pod brdom Sveti Ilija na liniji razdvanja Risanskog i Kotorskog zaliva još odavnina plijeni svojom ljepotom, istorijom, baroknim dvorcima, crkvama… Nadaleko je poznat Perast kroz istoriju, počev još od davne 1336.godine kada je tu postojalo brodogradilište i ono je radilo sve do 1813.godine. Tamo u dalekom XVII I XVIII vijeku svjetskim morima je plovili stotinjak lađa stvorenih baš tu u Perastu. Petar Veliki je na preporuku Venecije sinove plemićkih ruskih porodica slao baš tu u Perast da uče pomorsku školu kod Marka Martinovića… A tu su i dva ostrva ( Sveti Đorđe i Gospa od Škrpjela ) o kojima smo već pisali i koji su posebna priča za sebe. Biće vremena da pomenemo detaljno sve o ovom gradiću u Boki.
Vladali su Bokom mnogi, i svaki od njih je ostavljao svoj dio kulture koji se i dan danas čuva i poštuje. Dio te kulture i običaja ostao je i gastronomskoj ponudi.
Teško je odoljeti svim onim ukusima rožate, piti od jabuka, orasnici, kotorskoj krempiti, pinice, ali postoji jedna posebna… Za nju kažu da je jedan od najpoznatijih i najstarijih delicija iz Boke, nazivaju je još i Bokeškom kraljicom slatkiša. Prema nekim pričama još polovinom XVII vijeka, prilikom svakog izbora novog gradskog kapetana, koji je imao vojnu i administrativnu vlast nad gradom Perastom, svečanost preuzimanja vlasti završavala se tako što je najljepša djevojka grada Perasta u bijeloj haljini, predavala novoizabranom kapetanu štap kao simbol vlasti uz Perašku tortu pripremljenu od uglednih gospi.
Ono što je bitno kod ove torte je to da spremljena može da stoji i dugo ( neki tvrde i po nekoliko mjeseci ), a takvu su je Peraštanke pakovale svojim muževima koji su plovili širom svijeta, da bi sa svakim njenim zalogajem njihovi dani na moru bili slađi i lakši, a i da bi se sjetili svoga doma – mada iz iskustva znamo da obično ne dočeka drugi dan od dana spremanja, jer je teško odoljeti tom ukusu.
PERAŠKA TORTA
Potrebno je :
( za tortu prečnika 20 cm)
Tijesto:
200 gr mekog brašna
100 gr putera ( ranije se koristila svinjska mast )
40 gr šećera
1 žumance
1 kašika hladne vode
Fil:
6 bjelanaca
250 gr mljevenih obarenih badema
150gr mljevenih pinjola
250 gr šećera
0,3 dl maraskina, mada neko stavlja višnjak ili rum
0,3 dl soka od limuna
srž dve mahune vanile
rendana kora jednog manjeg limuna
Način pripreme :
Zamijesite tijesto od navedenih sastojaka. Tijesto podijelite u dva dijela. Kalup za tortu prečnika 20 cm obložite pek papirom i recimo polovinu tijesta rasporedite po dnu i zidovima kalupa. Za fil umutite bijelanca, šećer i zrnca vanile dok ne dobijete čvrst snijeg. Zatim polako umješajte mljevene bademe i pinjole ( najbolje bi bilo da ih obarite prije mljevenja ), koricu i sok limuna kao i rum/maraskino. Sve polako , kutlačom izmiješajte da se sjedini pa sipajte u kalup obložen prkim tijestom. Preostalo tijesto oklagijom rastanjite u krug od 20 cm i isjecite na trakice. Trakice rasporedite preko fila u vidu rešetke. Rernu zagrijte na 180°C. Rešetku sa tortom stavite u donju trećinu rerne i pecite je 50 minuta. Pečenu tortu pustite da se ohladi u kalupu. Nakon toga nemojte je vaditi iz kalupa , nego je prekrite aluminiskom folijom i ostavite da odstoji barem dva dana pre nego što je poslužite ( što je baš teško jer ukus i miris ne daju to ). Prije služenja možete je posuti prah šećerom.
Ono što je veoma bitno, a moramo napomenuti je da je sasvim isti način spremanja i Dobrotske torte, s tim što u Perašku idu pinjoli (jestivo sjeme bora ) a zanimljivo da je i Vlada Crne Gore tj. Uprava za zaštitu kulturnih dobara 13.01.2016 u Službenom listu objavila Rješenje o utvđivanju vještini izrade Dobrotske/Peraške torte za status nematerijalnog kulturnog dobra od lokalnog značaja
Ukoliko i vi imate neki starinski recept budite dobri pa nam posaljite na [email protected] a mi ćemo rado to objaviti.
