Smokvu često nazivaju caricom mediteranskog voća, a ona uopšte nije voćka – već cvijet!

Tačnije, mnogo cvjetova koji rastu unutar kapsule nalik na krušku. Kad presječete smokvu na pola, onaj roze, sočan dio koji se nalazi unutra nije kao kod ostalih plodova “meso”, već gomila malih cvjetova koji su vremenom sazreli, dali sjemenke i svoje plodove. Tako je, unutar smokve se nalazi na hiljade minijaturnih plodova, a sama smokva je cvijet koji raste prema unutra. Zvuči zanimljivo, zar ne? Pa, zapravo, to nije najzanimljiviji dio kada je o smokvama riječ.

Kako nastaju smokve?
Nastanak svake smokve je prava mala melodrama, koja podrazumjeva svjesno žrtvovanje zarad nastavljanja dvije vrste – smokvi i smokvinih osa. Naime, kad shvatite da cvijet smokve cvjeta unutar kapsule (“kože”) onda ne možete a da se ne zapitate – kako se smokva oprašuje? Kako se širi njen polen kad je već sve unutra?
Budući da cvjetaju iznutra, treba im specijalan proces oprašivanja jer se ne mogu pouzdati na pčele i vjetar, a tu nastupaju smokvine ose. Smokva ne može da preživi bez tih osa koje šire njen genetski materijal, a ose pak ne mogu da žive bez smokvi jer tamo odlažu svoju larvu.

Smokvine ose su dosta manje od onih na koje smo mi navikli, a glavni zadatak im je da uđu u smokvu i u njoj izlegne jaja. Možda ste primjetili da se na dnu svake smokve nalazi mala rupa, koja upravo služi tome da ženska osa uđe u sam plod i tu izlegne jajašca.
Prilikom ulaska u smokvu, osa ostaje bez krila i više nikad ne može da izađe. Ona izleže jajašca u ženske cvjetove unutar smokve i tako ostavlja i po nekoliko stotina jaja. Usput će mama osa i da oplodi cvjetove, jer sa sobom nosi polen od smokve.

Mama osa se žrtvuje i umire, a iz ženskih cvjetova se prvo izležu mužjaci. Zanimljivo je da je jedina uloga mužjaka u čitavoj ovoj priči da oplode ženke (svoje sestre, inače) i to dok su ženke još u jajima! Mužjaci zatim buše rupe kroz kožu smokve, izlaze napolje i odmah umiru.
Mlade ženske se izlegu već oplođene, skupljaju polen smokve i izlaze iz ploda kroz rupice koje su mužjaci već napravili. Ženke zatim odmah kreću da traže nove plodove, u koje će se uvući, izleći jaja, usput i oploditi smokvu i onda umrijeti kao heroji.
Nakon što su naučnici objelodanili ovo otkriće, mnogima se zgadila ideja da zajedno sa smokvama jedu i tijela mrtvih osica, ali nema razloga za brigu. Prvo, smokve luče jake enzime koji razlažu tijela osica. I drugo, najčešće vrste smokvi imaju muške i ženske plodove – mi jedemo samo ženske plodove, dok se čitav proces oplođenja odvija u muškim.