Nacionalni park Skadarsko jezero se nalazi na granici između Crne Gore i Albanije. Crnoj Gori pripadaju dve trećine jezera dok je jedna trećina na teritoriji Republike Albanije. Crnogorski deo jezera sa priobaljem, površine 40.000 ha, proglašen je nacionalnim parkom 1983. godine.

Živopisno i po mnogo čemu jedinstveno Skadarsko jezero smestilo se u zetsko-skadarskoj kotlini, zadržavajući rekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, od kojeg ga je u dalekoj prošlosti odvojio lanac visokih planina.

Sa površinom od 370 do 530 km², zavisno od vodostaja, predstavlja najveće jezero na Balkanu. Odvaja se od ostalih nacionalnih parkova kao područje sa izrazitim limnološkim karakteristikama, izuzetnim bogastvom ornitofaune i ihtiofaune i bujnom vegetacijom močvarnog tipa. Predstavlja jedan od najinteresantnijih biotopa ovog područja.

Samo jezero je kriptodepresija, što znači da se neki delovi njegovog dna nalaze ispod nivoa mora. Takva mesta nazvana su sublakustrični izvori ili oka. Ima ih oko 30. Najdublje oko je Radus, dubine 60 m, a po nekim podacima i dublje, dok je prosečna dubina Jezera oko 6 m.

Njegove obale su razuđene i bogate brojnim zalivima, poluostrvima i rtovima, većinom močvarne, obrasle širokim pojasom trske. Biljni svet je bogat i raznovrstan.

Kao značajno stanište vodenih ptica Skadarsko jezero je Ramsar konvencijom 1996. godine upisano u Svetsku listu močvara od međunarodnog značaja.

Zahvaljujući prvenstveno očuvanju ekosistema i usled nepristupačnosti nekih delova jezera, naročito uz njegovu severnu močvarnu obalu, Skadarsko jezero je ptičji raj čak za 264 vrste ptica, od kojih su mnoge u najvećem delu svojeg areala, proređene i ugrožene. U Evropi redak kudravi pelikan (Pelecanus crispus) postao je zaštitni znak jezera i nacionalnog parka.

Mnogobrojni kulturno-istorijski spomenici: arheološka nalazišta, manastirski kompleksi i utvrđenja, razbacani u širokoj lepezi u basenu Skadarskog jezera, govore da je još u XIV i XV veku ovo područje bilo značajno kulturno središte.

Izuzetnu grupu kulturnog nasleđa čini tradicionalno narodno graditeljstvo, stara nenaseljena i zapuštena ribarska naselja, smeštena na samoj obali Jezera, Raduš, Krnjice, Poseljani, Karuč, u kojima se nekada stanovalo, živjelo od ribarenja i raspletale ribarske mreže.

Nacionalni park Skadarsko jezero pripada gradovima Bar (Krajina i Crmnica), Cetinje (Riječka nahija) i Podgorica (Lješanska nahija, Zeta i Malesija).

Na Jezeru živi, gnijezdi se, zimuje ili preseljava 281 vrsta ptica, pa Jezero ima status Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica (IBA) i nalazi se na svjetskoj listi vodenih staništa od međunarodnog značaja (RAMSAR).
U Parku živi 48 vrsta riba, 50 vrsta sisara (jedini vodeni predstavnik je vidra), brojni vodozemci, gmizavci i insekti.
Raznovrstan je biljni svijet kako u samom Jezeru tako i u njegovom okruženju, a u ljetnjim mjesecima livade lokvanja i vodenog oraška mogu se pružati kilometrima.
Skadarsko jezero ima bogatu istoriju i kulturu o čemu svjedoče brojni arheološki lokaliteti,
srednjovjekovni manastri i crkve, utvrđenja i narodna arhitektura (ribarska sela, stari mostovi, mlinovi i bunari).

Specijalni rezervati prirode:

Manastirska tapija
Pančeva oka
Crni žar

KULTURA

Raznoliko i bogato kulturno – istorijsko nasljeđe: arheološka nalazišta, utvrđenja, srednjevjekovni manastiri, crkve, tradicionalno seosko graditeljstvo, kao i značajno duhovno stvaralaštvo, ukazuju da je region Skadarskog jezera tokom vremena bio važno istorijsko, privredno i kulturno središte.Od mnoštva arheoloških lokaliteta u priobalju Jezera, dosadašnja iskopavanja svode se na par nalazišta iz ilirsko-helenističkog i rimskog perioda, i nekoliko djelimičnih istraživanja na srednjevjekovnoj sakralnoj arhitekturi.

Najznačajniju i najreprezentativniju kulturno-istorijsku vrijednost Nacionalnog parka karakterišu manastiri iz XIV i XV vijeka iz doba vladavine Balšića i Crnojevića i fortifikacioni kompleksi iz perioda osmanske dominacije.

Specifična narodna arhitektura – stare ruralne cjeline, pojedinačni primjeri ribarskih i stambenih objekata, kamenih mostova i mlinova na vodotocima rijeka,
potvrđuju kulturni pejsaž od posebne graditeljske vrijednosti.

Značajna zaostavština Skadarskog jezera odnosi se i na pokretna kulturna dobara – arheološke nalaze, manuskripte, ikone u stalnim muzejskim postavkama, kao i na raznovrsne upotrebne predmete tradicionalnog stvaralaštva u posjedu lokalnog stanovništva.

AKTIVNI ODMOR 

 Pješačenje je aktivnost za sve uzraste. Šetnja kroz prirodu koja se budi u proljeće, raj za sve one koji cijene mir i tišinu, opuštajući odmor.
Ljubiteljima pješacenja na raspolaganju su desetine kilometara oznacenih staza, od malo zahtijevnih do teško prohodnih.
Kretanjem po markiranim stazama upoznajte sakrivene detalje i sa vidikovaca dozivite spektakularne pejzaze.
Staze su markirane i označene, pa ih posjetioci mogu sami koristiti. Nacionalni park preporučuje angažovanje obučenog interpretatora, a za veće grupe i dva.Mapu sa ucrtanim stazama možete kupiti u svim Centrima za posjetioce NP Skadarsko jezero koji se nalaze na Vranjini i Virpazaru. Cijena mape je 4 €.U ponudi su 9 pješačkih i 2 edukativne staze.Edukativne staze
Pješačka staza Ceklinskim putevima Rvaši – Mala Bobija
Pješačka staza Centralni Vidikovac Skadarskog jezera
Pješačka staza Dolinom rijeke Orahovštice
Pješačka staza Ekološko–rekreativna staza Obod
Pješačka staza Koritom rječice Sutorman
Pješačka staza Obalom Krajine kroz maslinjske
Pješačka staza Starim karavanskim putem Komarno – Rijeka Crnojevića
Pješačka staza Vidikovac Zekova glava
Pješačka staza Zabeš – Godinje

BICIKLIZAM 

Na prostoru NP Skadarsko jezero uređeno, markirano i označeno je 5 biciklističkih staza i 2 staze za planinski biciklizam.

Biciklističke staze:
Rijeka Crnojevića – Virpazar – Ckla
Rijeka Crnojevića – Karuč
Virpazar – Crmničko polje – Virpazar
Virpazar – Limljani – Boljevići – Virpazar
Virpazar – Sutorman – Bar
Staze za planinski biciklizam:
Dodoši – Žabljak Crnojevića
Virpazar – Orahovštica (Opački most)

KRSTARENJE

Krstarenje Skadarskim jezerom pruža uživanje u prirodnim ljepotama Jezera, njegovim močvarnim obalama prekrivenim trskom, lokvanjima i kasaronjom, mnogobrojnim ostrvima – goricama i kulturno-istorijskim spomenicima.
Prelijepe, skrivene plaže i kupanje u Jezeru sastavni su dio ove avanture. U turističkoj ponudi je i vožnja tradicionalnim drvenim čamcima – čunovima. Krstarenje Jezerom vrši se u organizaciji licenciranih preduzetnika. Brodovi polaze sa pristaništa u Vranjini, Virpazaru i Plavnici. Pojedini preduzetnici angažuju interpretatore za prirodne i kulturne vrijednosti. Ukoliko brod ili grupa ne posjeduju svog interpretatora, odnosno vodiča, moguće ih je angažovati.