Plav se odlikuje mozaičnošću i raznolikošću pejzaža što omogućava upražnjavanje različitih oblika turizma (zimski, ljetnji, lovno-ribolovni, planinski) kao i bavljenje različitim sportskim i rekreativnim aktivnostima (planinarenje, biciklizam,ribolov, sportovi na vodi, rafting, paraglajding, skijanje). Bogat je i kulturno isorijskim spomenicima, među kojima se izdvajaju : Etno muzej Kula Redžepagića, Stara džamija, Manastir Sv.Trojice. Tu su i brojne manifestacije: Dani borovnice, Limska regata, Dani behara, Likovna kolonija, biciklistička trka Osmica, Plavski književni susreti.
Šta turisti mogu da očekuju u Plavu, i koji su planovi Turističke organizacije razgovarali smo sa direktoricom TO Plav Samirom Canović.
1. Plavska opština sa svojim prirodnim bogatstvima je, zasigurno, jedinstveno mjesto u Crnoj Gori. Što biste Vi, iz te riznice prirodnog i kulturnog bogatstva izdvojili putniku namjerniku da obavezno mora posjetiti?
Ono to turista ne smije propustiti je posjeta Kule Redžepagića, botaničke bašte Velemun, Manastira SV. Trojice, Stare džamije, plavske sobe u Centru za kulturu. Od prirodnih atrakcija izdvajamo Plavsko, Hridsko i Visitorsko jezero, NP Prokletije.
2. O ljepotama Prokletija i Plavskog jezera , nadaleko se zna. Pored njih Plav je poznat i po kuli Redzepagića, Staroj dzamiji, manastiru Svete Trojice… Mozete li nam ukratko približiti priču i reći nam koliko godisnje ljudi posjeti Plav i kakav je njihov doživljaj vaše Opštine. Koliko su zadovoljni onim što im Plav kao turistički centar pruža?
Na teritoriji opštine Plav ostvareno ukupno 2044 dolaska i 14390 noćenja. Najveći broj posjetilaca koji dolaze na planinarenje su iz Njemačke, Austrije, Belgije, Poljska, ali i drugih zemalja zapadne Evrope (Francuska, Švajcarska, Španija, Portugal, Engleska), ali i SAD, Kanada, Izrael… Na osnovu podataka Granične policije u Plavu 2019. godine izdato je 836 odobrenja za prelazak granice, za 3.188 lica ( radi se o turistima/planinarima koji obilaze stazu Vrhovi Balkana).Međutim, očigledan je rast broja turista iz godine u godinu. Turisti su oduševljeni prirodom i raznovrsnom ponudom Plava, djelimično i zbog toga što nije dovoljno ispromovisana pa dobiju više nego što očekuju. Ono na čemu bi trebali poraditi je infrastruktura, valorizacija pojedinih predjela time što ćemo ih učiniti dostupnijim turistima.
3 . Čudesne Prokletije, inspiracija pjesnika i pisaca, fascinacija planinara iz cijeloga svijeta zasluzeno su dobile titulu jednoga od 5 Nacionalnih parkova Crne Gore. Nisu one bez razloga dobile ime Prokletije. Ubcijeloj svojoj surovoj ljepoti i danas su za mnoge nedostižan cilj. Njeni Karanfili su nadaleko poznati a prema nekim podacima na njima se nalazi vrh koji je viši i od Bobotovog kuka koji vazi za najviši vrh Crne Gore. Maja Kolata mislim.. Kazite nam koliko su Prokletije bitan segment turisticke ponude Plava i na koji način ih priblizavate ne samo planinarima nego i turistima? Sto mogu osim planinarenja turisti tu dozivjeti ?
Zla Kolata na 2 534 mnv je priznata kao najviši vrh Crne Gore (Bobotov kuk 2 523 mnv). Zbog svoje divljine, nepristupačnosti, zahtjevnih vrhova i ljepote Prokletije su omiljena destinacija za planinare i alpiniste (mami ljude avanturističkog duha). Obuhvataju dva rezervata Volušnicu ( botanička bašta u prirodi) i Hridsko jezero. Brojne su planinarske i biciklističke staze. Najpoznatija je staza Vrhovi Balkanaduga 192 km, prolazi kroz tri zemlje, Albanija, Crna Gora i Kosovo, jedna od najboljih i najljepših planinarskih staza u Evropi, prolazi kroz netaknute i divlje predjele Prokletijskog lanca. Trećina ove staze je u Crnoj Gori. (najveći broj turista nam dovodi ova staza, od kojih su najbrojniji Njemci). Naše aktivnosti su uglavnom fokusirane na promociju Prokletija učešćem na Sajmovima, raznim događajima…
4 . Plavsko jezero, još jedan biser plavske opštine. Kako je ono valorizovano i što je urađeno da posjetiocu, turisti učnite boravak na njemu jos prijatnijim?
Plavsko jezero je najveće ledničko jezero u Crnoj Gori, na 907 mnv, površine 2km2. Tokom ljeta voda je dovoljno topla za kupanje, dok se zimi zaledi pa je prava atrakcija preko njega hodati. Splav na jezeru je atraktivno kupalište, mjesto za vožnju pedalina, kajaka ili čamaca. Bogato ribom predstavlja raj za sportske ribolovce (prošle godine održano Evropsko prvenstvo u flyfishingu, na Plavskom jezeru, Limu i Ljuči).
5.Plav je bogat i kulturnim nasljeđem. Što biste izdvojili kao najzanimljivije ?
Među značajnije kulturno istorijske spomenike spadaju etno muzej Kula Redžepagića, Stara džamija iz 1471.godine, Manastir Sv.Trojice u Brezojevicama kod Plava. Za turiste je dostupna i Plavska odnosno Halaturko soba u Centru za Kulturu. Jedno od nematerijalnih kulturnih bogatstava Plavskog kraja su i manifestacije preko kojih se ljudima predstavljaju kultura, običaji i tradicija svih naroda koji žive na ovom prostoru. Prednjače „Dani Borovnice“, tu su i „Plavski Književni susreti“ i „Dani Behara“.
6. Kakvi su planovi u unapredjenju turisticke ponude?
U toku su realizacije vise projekata u cilju unaprjeđenja turističke ponude, kako onih podržanih od strane Vlade, tako i projekata prekogranične saradnje. Ti projekti podrazumijevaju razvoj infrastrukture, označavanje planinarskih i biciklističkih staza, signalizacija novih i obnavljanje postojećih, izradu promotivnih videa o Prokletijama, izrada mapi u printanoj i elektronskoj formi…
7. Koji bi bio vaš poziv domaćim i stranim turistima da posjete Plav?
Da obavezno posjete neko od seoskih domaćinstava, koji će ih dočekati raširenih ruku. Tu mogu probati čistu domaću hranu, čuti priče starih plavljana, anegdote, te upoznati domaću radinost i običaje. Plav je da se vidi i doživi, odmor za dušu i oči, te bijeg od svakodnevnice i gužve.
Poslije svega naša preporuka je da na vašoj listi putovanja po Crnoj Gori , Plav mora biti među prvih 5. Uživajte u ljepotama jezera i planina.
M.Ž.