Nova godina je period prepun zanimljivosti i poruka vezanih za nju. Kao što i za svaki praznik postoje običaji koji su manje ili više popularni i poznati, tako i za novu godinu širom svijeta imamo velik broj običaja. U nastavku vam prenosimo samo dio običaja vezanih za Novu godinu.
Da li zbog tradicije, iz straha ili čistog sujevjerja, ne zna se, ali ljudi masovno vjeruju da će im određeno ponašanje 31. decembra donjeti sreću ili nesreću naredne godine, a evo najrasprostranjenijih novogodišnjih običaja:
Pored vatrometa, plesa i zabave koji su dio novogodišnjeg veselja pod “obavezno” spada i donji veš u određenoj boji, čak iako ste se odlučili za kućnu varijantu proslave u udobnoj i ne tako glamuroznoj odjeći.
Tradicija nošenja crvenog donjeg veša seže u daleki srednji vijek, kada nije bilo dozvoljeno nošenje crvene odjeće. Tada se crvena boja povezivala s krvlju, đavolom i vještičjim čaranjem. Ali, ljudi su bez obzira na praznoverja žudjeli za nošenjem crvene odjeće tokom tamne zime, jer je crvena odjeća ujedno bila i simbol života i sunčeve energije. Tako je stanovništvo, u želji da izbjegne kazne, našlo savršenu alternativu: skrivali su crvene krpice ispod slojeva odjeće.
Današnji običaj nošenja crvenog donjeg rublja na prelasku iz Stare u Novu godinu, koji je svoje simbolične korjene iz Španije pustio širom sveta, za sve one koji u Novoj godini žele da nađu ljubav.
Sa druge strane, žuti veš oblače lovci na karijeru, odnosno oni koji žele više novca nego u prethodnoj godini.
Još jedna tradicija koja pristiže iz latinskih zemalja jeste i vađenje putnih torbi iz ormara kao simbol za srećna putovanja u budućnosti.
Evo još narodnih vjerovanja vezanih za doček Nove godine:
– U novu godinu ne treba ulaziti s dugovima, jer će vas pratiti tokom cijele godine.
– Ne smijete ništa iznjeti iz kuće, pa čak ni istresti mrvice sa stolnjaka. U protivnom slijedi godina bez novca.
– Novu godinu treba dočekati sa puno buke, jer se tako tjeraju zli duhovi.
– Novu godinu prvo treba da vam čestita osoba suprotnog pola, zbog sreće u ljubavi.
– Kada se otvara šampanjac, postavite se da vas pogodi čep! Naime, vjeruje se da vam u tom slučaju slijdi odlična godina. Ako vas čep nije pogodio, onda se pobrinite da popijete poslednji gutljaj iz flaše, jer i u tom slučaju slijedi odlična godina.
– Ako želite sreću u predstojećoj godini, prvi gost u kući bi trebalo da bude tamnokosa i visoka muška osoba koja donosi poklon. Neće biti dobra godina ako je prvi gost muška osoba crvene ili plave kose. Takođe, ako se radi o ženskoj osobi, mogla bi da vam donese nesreću.
Najzanimljiviji običaji širom sveta
Danci u novogodišnjoj noći razbijaju tanjire pred ulaznim vratima. Tanjiri označavaju prijatelje, odnosno, što ih je više razbijenih, biće više prijatelja u životu.
U Grčkoj je Nova godina ujedno i Dan Svetog Vasilija. Tada se peče kolač Svetog Vasilija u koji se stavlja novčić. Ko pronađe novčić, biće srećan u Novoj godini. Takođe, sveti Vasilije je poput našeg svetog Nikole – puni čizmice poklonima.
U Japanu se smatra da se svima sve mora oprostiti kako bismo u novu godinu ušli sasvim čisti. Zvona budističkih hramova 31. decembra zvone 108 puta jer se tako tjera 108 ljudskih slabosti.
Na Tibetu se organizuje novogodišnje hodočašće koje traje čak četiri dana.
Stari sicilijanski običaj kaže da će sreća u novoj godini doći onima koji na Novu godinu jedu lazanje, ali nesreća slijedi svima koji na taj dan jedu makarone ili bilo koju drugu tjesteninu osim lazanja.
U Španiji kada otkuca ponoć treba pojesti 12 zrna grožđa – po jedna za sreću u svakom mjesecu u godini.
U nekim gradovima Kolumbije porodice simbolično slave odlazak stare i dolazak nove godine zabavljajući se sa lutkom. Velika muška lutka predstavlja staru godinu, porodica je omota u različite materijale i na kraju, tačno u ponoć, zapali.
U Stounhejvenu ( Škotska ) postoji običaj da stanovnici 31. decembra paradiraju ulicama vitlajući zapaljenim loptama. Posljednji dan stare godine toliko je važan u ovoj sredini da je dobio i sopstveno ime – “Hogmenej”, a vjeruje se da ta neobična tradicija potiče iz vremena Vikinga, koji su u decembru dvanaest dana proslavljali praznik Jule.
Mještani Talke, grada u centralnom Čileu, dočekuju Novu godinu u društvu upokojenih članova porodice. Svakog 31. decembra, gradonačelnik Talke otvara to svečano okupljanje kasno noću, a hiljade ljudi sjedi kraj grobova koji su osvjetljeni svijećama dok svira klasična muzika.
U pojedinim dijelovima Rumunije, vlasnici seoskih imanja pokušavaju da razgovaraju s životinjama. Ukoliko vam životinja ne odgovori, oni vjeruju da će vas sljedeće godine pratiti sreća. U nekim dijelovima Rumunije, ljudi koji proslavljaju završetak stare godine i ulazak u novu, maskiraju se u medvede i plešu ispred kuća kako bi otjerali zlo.
Kako bi u narednu godinu ušli rasterećeni, stanovnici Johanesburga na novogodišnje veče kroz prozor bacaju stari namještaj. Slična tradicija postoji i kod Italijana.
U Sibiru mještani praktikuju neobičan običaj: isjeku rupu u ledu koji pokriva Bajkalsko jezero i rone do njegovog dna, gdje ostavljaju jelku. Učešće u toj svečanosti omogućeno je samo profesionalnim roniocima.
U Sjevernoj Karolini, u gradu Brastaunu, mještani oposuma stavljaju u providnu kutiju i spuštaju ga ka okupljenoj gomili u ponoć.