Evropska komisija preporučila je postepeno otvaranje granica unutar EU u dvije faze. U prvoj fazi bi restrikcije bile djelimično ukinute i dozvoljen prelazak unutrašnjih granica svim građanima koji za tim imaju potrebe – od profesionalih razloga do obilaska rodbine ili turističkih putovanja, dok bi u drugoj fazi bila ukinuta sva ograničenja, uz mogućnost zdravstvene kontrole tamo gdje se to pokaže neophodnim.

Predloženo je da zabrane prvo ukinu regioni i države sa sličnom epidemiološkom situacijom, a potom i ostali, u skladu sa preporukama ljekara, kao i da ta mjera važi za sve građane.

Što se tiče putovanja i turizma, koji je važna privredna oblast za sve države članice Unije, Evropska komisija smatra da ne bi trebalo ograničavati individualna putovanja ličnim prevoznim sredstvima, kao i strogo poštovanje mjera zaštite i protokola za korišćenje kolektivnog prevoza.

Prva i osnovna mjera zaštite je održavanje distance između ljudi, kao i nošenje zaštitne maske za lice i korišćenje sredstava za dezinfekciju. Predložena je i intenzivnija ventilacija, po mogućnosti prirodna, ali i smanjenje broja putnika.

Ipak, preporuke ne uključuju i prazna sjedišta u prevozu kao mjeru za obezbjeđivanje razmaka između ljudi, a o čemu se dugo špekulisalo u javnosti, posebno kada je u pitanju aviosaobraćaj. Ali ni testove kao uslov za putovanja.

“Dali smo smjernice kako da, sa zdravstvenog stanovišta, nastavite bezbjedno da letite. Tamo gdje je nemoguće održati distancu, potrebno je koristiti zaštitnu opremu, posebno maske, ali i ventilacija mora biti korišćena optimalno. Kada je riječ o testovima na COVID-19 na granicama ili uoči putovanja, od zdravstvenih stručnjaka smo čuli da nema dovoljno dokaza koji bi ukazali da je to pouzdan način da budete sigurni da neko nije zaražen ili da se nije zarazio nakon što je uradio test. Zbog toga to nije dIo naših preporuka”, objasnila je Margaret Vestager, potpredsednica Evropske komisije.

Evropska komija preporučila je i mJere za hotele, restorane, muzeje i druga mJesta koje će turisti posJećivati, od kupovine karata i aranžaman preko interneta, preko sprovođenja propisanih mera zaštite, distanciranja i pojačane higijene ili dezinfekcije, do obezbJeđivanja svih informacija koje se odnose na koronavirus u oblastima u koje se putuje.

Takođe, savJetuje se da se svima koji su uplatiti aranžmane a zbog pandemije ne žele da putuju vrati novac, ali preporučuje se uzimanje vaučera umjesto novca, kako bi se smanjio negativan udar na sektor turizma.

Spoljne granice Unije, kako je to ranije predloženo, ostaju zatvorene do 15. juna, a Evropska komisija je predložila da se omogućavanje prelaska granica i restartovanje turizma ne odnosi samo na članice EU i šengenske zone, već i na šest država zapadnog Balkana koje su na putu ka EU. Konačnu riječ imaju zemlje članice.

Opšte smjernice za putovanja avionom, vozom i drumskim saobraćajem:

• Putnici će se posticati da preko interneta kupuju karte, rezervišu mjesta i obave check-in.
• Putnici treba da nose zaštitne maske, posebno tamo gdje se ne mogu cijelo vrijeme u potpunosti poštovati mjere fizičke distance. Maske ne moraju biti medicinske.
•  Fizičku distancu treba osigurati na sigurnosnim pregledima i punktovima na kojima se predaje i uzima prtljag.
• Treba uspostaviti posebne trake kako bi se odvojili putnici u lukama, aerodromima, na željezničkim stanicama, autobusnim stanicama, trajektnim pristaništima i stajalištima gradskog javnog prevoza.
• Treba ukloniti klupe, stolove i sve ono što ohrabruje okupljanja ili ih tako postaviti kako bi se osiguralo održavanje fizičkog razmaka.
• U autobusima, vozovima ili trajektima može biti dopušteno manje putnika, a putnici koji ne žive u istom domaćinstvu mogu biti odvojeni.
• Saobraćajno osoblje treba da ima odgovarajuću zaštitnu opremu.
•  Treba da bude dostupna sredstva za dezinfekciju, a vozila treba redovno čistiti i dezinfikovati.
• Hrana, piće i druga roba možda se više neće prodavati u prevoznim sredstvima.
• Duty-free trgovine i druge trgovine treba da kontrolišu kretanje putnika pomoću podnih oznaka i ograničiti broj kupaca te pojačati čišćenje i postaviti zaštitne pregrade na blagajni kako bi se fizički odvojili kupci od prodavača.
• Mobilne aplikacije s mjerama praćenja i upozoravanja zbog dolaska u kontakt sa zaraženim mogu se koristiti na dobrovoljnoj osnovi. Takve aplikacije trebale bi funkcionisati prekogranično.

VAZDUŠNI SAOBRAČAJ :

• Regulatori će u sljedećih nekoliko nedjelja donijeti protokole koji bi trebali uključivati sljedeće:
• Treba pojačati ventilaciju vazduha, vazdušnim filtriranjem poput onog u bolnicama i uspravnim protokom vazduha.
• Kretanje u avionu treba ograničiti, smanjiti interakciju s posadom.
• Upravljanje protokom putnika: raniji dolazak putnika na aerodrom; korištenje elektronskog check-ina ili njegovo obavljanje na automatima; smanjenje kontakta prilikom predaje prtljaga, sigurnosnog pregleda i provjere dokumenata, ukrcaja te tokom podizanja prtljaga.
• Prednaručivanje usluga i obroka treba obaviti, kada je moguće, u vrijeme rezervacije.

DRUMSKI PREVOZ:

• Na terminalima, mjestima za odmor uzduž autoputa, parkiralištima, benzinskim pumpama treba održavati visoke nivoe higijene.
• Na stajalištima treba upravljati protokom putnika.
• Tamo gdje se ne mogu osigurati odgovarajući nivoi javnog zdravlja, treba razmotriti zatvaranje stanica.

AUTOBUSI I MINIBUSEVI:

• Treba da se koriste zadnja vrata za ulazak putnika, a provjetravanje se vrši otvaranjem prozora umjesto uključivanjem klimatizacije.
• Sjedenje treba organizovati tako da porodica sjedi zajedno kada je to moguće, dok ljudi koji ne putuju zajedno treba da sjede odvojeno.
• U minibusevima putnici ne bi smjeli sjediti pored vozača ako nije moguća fizička odvojenost.
• Ako je moguće, putnici se sami brinu o svom prtljagu.

ŽELJEZNIČKI PREVOZ :

• Učestalost i kapacitet vozova treba pojačati ako je potrebno smanjiti gustoću putnika.
• Željeznički prevoznici treba da uvedu obaveznu rezervaciju sjedišta u međugradskim i regionalnim vozovima.
• Na kratkim putovanjima putnici treba da između sebe ostave prazna sjedišta, osim onih iz istih domaćinstava.
• Željeznički prevoznici treba da broje putnike, posebno u prigradskim vozovima radi upravljanja kapacitetom.
• Treba upravljati protokom putnika na stanicama ako se ne mogu osigurati odgovarajuć nivoi javnog zdravlja.
• Treba ohrabrivati putovanja u vremena kada nije najveća gužva uvođenjem posticaja poput prilagođavanja cijena ili fleksibilnim radnim vremenom kako bi se izbjegle velike gomile putnika.
• Vrata se trebaju otvoriti na svakoj stanici automatski ili ih treba vozač ručno otvoriti.